Stanovnici Balkana su preživjeli ledeno doba


Znanstveni rad objavljen u uglednom europskom časopisu dokazuje da stanovnici središnje Azije ratarstvo i stočarstvo nisu širili pokoravanjem i istrebljenjem drugih nego slučajnim susretima.


Današnji stanovnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i šireg područja bivše države potomci su autohtonog stanovništva koje je na tim prostorima preživjelo ledeno doba, s tim da ni kasnije u doba neolitika nije bilo značajnijeg doseljavanja drugih populacija s područja tadašnje Mezopotamije, Jordana, odnosno Bliskog istoka.

Rezultat je to istraživanja skupine znanstvenika iz više zemalja, među kojima je i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Dragan Primorac.

Znanstveni rad temeljen na istraživanju objavljen je u časopisu European Journal of Human Genetics. Na njemu su stručnjaci radili dvije i pol godine, piše Večernji list. Prema Primorčevim riječima, odlučili su istražiti migracije u neolitiku.

Neolitik je počeo 9500 godina prije Krista i trajao je sve do brončanog doba. Jedno je to od najvažnijih razdoblja u povijesti čovjeka jer je upravo u tom vremenu čovjek od klasičnog lovca postupno postao zemljoradnik i stočar.

Znanstvenici genetičari bavili su se upravo širenjima tih znanja i vještina iz središnje Azije prema Europi te su na temelju gena, kromosoma i biljega povjesničarima pružili odgovor na dvojbe koje postoje desetljećima.

Riječ je ujedno o nastavku priče iz 2000. godine kada je Primorac sa skupinom autora u časopisu Science objavio analizu genske strukture 1007 rodbinski nepovezanih muškaraca s područja Europe.

Tadašnji rezultati potvrdili da su prvi muškarci tijekom paleolitika došli u Europu iz središnje Azije i to prije 35 do 40 tisuća godina.

Posljednje ledeno doba preživjeli su na području Hrvatske, BiH i šire regije Balkanskog poluotoka, Iberskom poluotoku i području današnje Ukrajine.

Tadašnje istraživanje pokazalo je također da je jedinstveni genski biljeg najučestaliji na području današnje Hrvatske te BiH. Kasnije se taj biljeg širio prema ostatku Europe.

Rezultati iz 2000. godine govorili su da je više od 80 posto ukupnog stanovništva (muškaraca) Europe naslijedilo Y kromosom od svojih paleolitskih predaka, te da je samo 20 posto muškaraca vezano za pretke iz doba neolitika.

Slične rezultate dobili su i znanstvenici jednog neovisnog istraživanja, piše Večernji list. Oni su analizirali ženama svojstveni mtDNA.

Čak 73 posto genskih biljega staro je oko 20 tisuća godina i najučestaliji su kod bosanskih Hrvata, 48 posto kod Bošnjaka, 44,8 posto kod Hrvata iz Hrvatske, te 34 posto kod bosanskih Srba.

To je dokaz da su ta područja bila ona na kojima je preživio čovjek ledenog doba te da se odande dalje širio prema Europi.

Istraživanja su, pak, došla do nekih novih činjenica koje su donekle mijenjale predodžbu o tadašnjim kretanjima stanovništva.

Stanovništvo koje je na ovim područjima obitavalo u doba neolitika živjelo je od lova i skupljanja plodova.

U dolini rijeke Jordan oko Jerihona, a kasnije u Turskoj, Mezopotamiji i Siriji ljudi su se u to vrijeme bavili ratarstvom i stočarstvom, što im je omogućavalo skladištenje hrane, ali i zadržavanje velikih skupina ljudi u naselju.

Desetljećima su znanstvenici tražili odgovor na pitanje jesu li se u velikim migracijama ti ljudi, stočari i ratari s Bliskog istoka, preko šire balkanske regije proširili europskim tlom pokorivši i istrijebivši autohtono stanovništvo.

Istraživanje objavljeno u časopisu European Journal of Human Genetics na to pitanje konačno daje i odgovor.

Stav 18 autora rada je da nije bilo velikih migracija i osvajanja područja jugoistočne Europe.

Starosjedioci jugoistočne Europe, pa time i prostora današnje Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, Grčke postupno su prilikom različitih dodira s "kulturno i tehnološki razvijenijim" stanovništvom središnje Azije preuzimali njihova znanja i vještine nužne za razvoj ratarstva i stočarstva.

Znanstveni rad skupine znanstvenika iz Italije, Sjedinjenih Američkih Država, Estonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije i Hrvatske pokazuje i to da se u to vrijeme nisu događale velike migracije, odnosno neolitska doseljavanja i da nije bilo zamjene starosjedilaca došljacima.

Nekadašnji lovci podučeni ratarstvu i stočarstvu bili su ključ širenja tih znanja i vještina prema sjeveru Europe, što su sugerirala i ranija istraživanja (primjerice u Hrvatskoj Danilo kod Šibenika, Panonska nizina i Vinča u Srbiji), piše Večernjak.




Net.hr

Bolje da nisu! :P

Sad znam zašto je na Balkanu takva situacija. Ima puno degenerika. :P

a zato smo tolika banana da se međusobno svađamo i ratujemo...

Eto za buduče naraštaje da znaju gdje da ostanu, jer kažu znanstvenici da idemo prema novom ledenom dobu.

Ako su na Balkanu preživjeli jedno ledeno doba preživjet će i drugo

Je Teo, ma preživjeli smo i gore od ledenog doba, za nas je ono mačji kašalj.