Infracrvena kamera omogućuje bolji pogled

Noć na neosvijetljenoj seoskoj cesti. Zavoji na cesti ograničavaju pogled prema naprijed i, da bi stvari bile još gore, magla je. Vozač automobila vozi pažljivo, ali još uvijek ne vidi jelena na cesti ispred sebe dok nije gotovo prekasno.
Kočenje "do daske" sprječava sudar sa životinjom u zadnji čas. U takvim situacijama infracrvene kamere mogu pružiti veću razinu sigurnosti. Objekti koji imaju otprilike temperaturu tijela svijetle u infracrvenom području na valnoj duljini od oko deset mikrometara. Detektori u kameri bilježe ovo toplinsko zračenje i lociraju izvor topline. To bi moglo omogućiti vozačima da vide ljude ili životinje puno prije nego što ih vozilo osvijetli svojim svjetlima. Istovremeno upotreba nevidljivog infracrvenog zračenja ne bi ometala ostale sudionike u prometu.
Problem je što infracrvene kamere za valne duljine iznad pet mikrometara vole hladnoću - senzor se mora stalno hladiti na oko -193 stupnja Celzija. Nehlađene kamere za dugovalni infracrveni spektar postoje već i danas, ali oni se uglavnom koriste u vojne svrhe i uglavnom nisu dostupne na europskom tržištu, ali to bi se sada moglo promijeniti. Istraživači na njemačkom Fraunhofer Institutu za mikroelektroničke sklopove i sustave IMS u Duisburgu uspjeli su proizvesti senzor za dugovalni infracrveni spektar koji funkcionira na sobnoj temperaturi. "Možemo biti prvi u Njemačkoj koji će ponuditi ovu tehnologiju", kaže dr. Dirk Weiler, znanstvenik IMS-a.
U središtu je senzora IRFPA (Infrared Focal Plane Array) mikrobolometar – detektor osjetljiv na temperaturu koji upija dugovalno infracrveno svjetlo. Da bi se proizvele dvodimenzionalne slike, nekoliko se mikrobolometara povezuje kako bi oblikovali polje. Kad mikrobolometar upija svjetlost od izvora topline, njegova unutrašnja temperatura raste i mijenja se električni otpor. Čip za očitavanje zatim pretvara te vrijednosti otpora izravno u digitalni signal. Prije to nije bilo moguće bez daljnjeg posredničkog koraka - u pravilu se električni puls prvo prevodio na analogni signal i zatim digitalizirao pomoću analogno/digitalnog pretvarača. "Mi koristimo vrlo specifičan tip pretvarača, Sigma-delta pretvornik. To nam je omogućilo da izravno stvaramo digitalni signal", objašnjava Weiler.
Kako više nije potrebno složeno i skupo hlađenje, postala je izvediva daljnja primjena na drugim područjima izvan automobilskog sektora. "Mobilni uređaji posebno bi trebali imati koristi od novog razvoja", uvjeren je Weiler. Činjenica da mehanizam hlađenja više nije potreban ne štedi samo težinu uređaja. Na raspolaganju je više energije iz baterija za napajanje mobilnih uređaja jer nema potrošnje energije potrebne za hlađenje. Potencijalna korisna upotreba mobilnih infracrvenih kamera uključuje i protupožarnu primjenu, gdje one mogu otkriti skrivena vruća mjesta ili locirati ljude u zadimljenim zgradama. Početni laboratorijski testovi s novim senzorom bili su uspješni te su znanstvenici već uspjeli proizvesti brojne infracrvene slike.


Izvor:[url= http://www.znanost.com/clanak/infracrvena-kamera-omogucuje-bolji-pogled#ixzz0vpdOtyLa]znanost.com[/url]

____________________________________________________________________________

Ovo nije loša ideja. Po noći se trebaju dobro napregnuti oći da bi primjetilo živo biće na cesti..a s ovom kamericom bi se mogla pokoja nesreća spriječiti.

ozbiljno