Shizofrenija

Shizofrenija je razvojni duševni poremećaj koji je karakteriziran
gubitkom veze sa stvarnošću, halucinacijama, krivim uvjerenjima,
nenormalnim razmišljanjem, ograničenim spektrom emocija, smanjenom
motivacijom, te poremećenim socijalnim i radnim funkcioniranjem.





Klinička slika

Početak bolesti može biti nagao ili postupan, a
podložnost shizofreniji može se naslutiti u prethodnom ponašanju:
čudnom, ekscentričnom ili izolaciji i povlačenju. Klinička slika
razlikuje se prema tipu i jačini, no simptomi se mogu podijeliti
općenito na pozitivne i negativne. Pozitivni simptomi se očituju
pojačanjem i poremećajem normalnih funkcija, dok se negativni simptomi
očituju smanjenjem ili gubitkom normalnih funkcija. Glavni simptomi
shizofrenije su umišljanje pacijenata da netko utječe i kontrolira
njihovo ponašanje, da im netko čita misli, ili ih nameće ili oduzima, te
da ih netko progoni. Također se javljaju ideje progonjenja, ideje
odnosa, precijenjene ideje i preokupacije po pitanju higijene, zdravlja
itd., uz to ideje veličine, religijske ideje, tjelesne i nihilističke
ideje. Prisutne su također i slušne halucinacije, pacijenti čuju glasove
koji im nešto govore ili međusobno razgovaraju, poremećaji mišljenja,
reakcija, ponašanja. Kao dodatni simptomi mogu se javiti siromaštvo u
govoru, ritualno i ponavljajuće ponašanje, abnormalna psihomotorika,
depersonalizacija, derealizacija.


Podjela

Shizofrenije se mogu podijeliti po tipu kao paranoidna,
dezorganizirana, te katatona.
• Paranoidnu shizofreniju
karakteriziraju stalna umišljanja i ideje progona, veličine ili
ljubomore. Uz to su prisutne halucinacije, a ovaj tip javlja se obično
kasnije, u tridesetim godinama.
• Dezorganizirana shizofrenija
obilježena je disociranim mišljenjem, grimasiranjem, smijuljenjem, te
drugim manifestacijama neadekvatnog ponašanja i raspoloženja, a
halucinacije i sumanutost javljaju se tek povremeno. Ovaj oblik javlja
se obično u dvadesetim godinama, i ponašanje tih pacijenata je izrazito
upadljivo za okolinu.
• U katatonoj shizofreniji prvenstveni su
ekstremni tjelesni poremećaji, u smislu ili potpune nepokretnosti i
nemogućnosti komuniciranja s pacijentom ili pretjerana motorička
aktivnost, koja ugrožava i pacijenta i okolinu.
Prema razvoju i
tijeku, shizofrenija je kronična duševna bolest, a nakon svakog akutnog
pogoršanja i izbijanja bolesti, ostaju oštećenja u osobnosti pacijenta-
poremećaj mišljenja i ponašanja.


Dijagnoza

Dijagnoza se utvrđuje na temelju procjene kliničke
slike, tijeka simptoma i znakova. Važne su i informacije od obitelji,
prijatelja, okoline. Kliničkim pregledom i anamnezom (uzimanjem
podataka) treba isključiti psihoze uslijed tjelesnih poremećaja ili
uzimanja droge, te primarne poremećaje raspoloženja s karakteristikama
psihoze. Laboratorijskim pretragama potrebno je isključiti
endokrinološke ili neurološke poremećaje koji se mogu manifestirati
simptomima sličnim psihozi.


Prognoza

Prognoza je usko povezana s redovnim uzimanjem
terapije. Ukupno, trećina pacijenata postiže trajno i značajno
poboljšanje, trećini pacijenata se stanje poboljša, ali imaju
ponavljajuće epizode s posljedičnim oštećenjima, a trećina pacijenata je
trajno oštećena i onesposobljena. Dobra prognoza je u slučajevima
dobrog funkcioniranja prije bolesti, kasna pojava bolesti, nagla pojava
bolesti, u obiteljskoj anamnezi samo poremećaji raspoloženja, mala
oštećenja osobnosti.


Liječenje

U liječenju je važno vrijeme koje je prošlo od pojave
simptoma do početka uzimanja terapije, jer utječe na brzinu odgovora na
terapiju, kvalitetu reagiranja na terapiju, te jačinu negativnih
simptoma, a time i na prognozu. Za liječenje se koriste antipsihotici,
psihoterapija, te psihosocijalna i profesionalna rehabilitacija.



Izvor