Galebi, često i
galebovi, (lat.
Laridae) su porodica ptica iz reda močvarica.
Neki autori svrstavaju pomornike (Stercorariidae) i čigre (Sternidae) u ovu porodicu.
Porodica obuhvaća u užem obujmu 6 rodova i oko 55 vrsta, koje gotovo sve spadaju u rod
Larus.Većina vrsta galebova živi uz obale mora. Neke vrste, kao na primjer obični galeb (
Larus ridibundus), gnijezde se dalje od morskih obala, prije svega uz veće vode. Samo rijetke vrste, kao troprsti galeb (
Rissa tridactyla), žive veći dio godine na otvorenom moru. Druge vrste, na primjer srebrnasti galeb (
Larus argentatus), postale su hemerofili pa naročito zimi nastanjuju smetišta u unutrašnjosti i na velikim rijekama.
Većina vrsta galeba su svežderi koji, već prema prilici, jedu živu hranu ili otpatke i strvinu. No ipak preteže životinjska hrana kao što su ribe, mekušci raci ili bodljikaši, a ponekad i mali glodavci. Velike vrste, kao na primjer
Larus marinus, pljačkaju gnijezda drugih ptica, a uspijevaju čak uloviti i ptice do veličine patke, pri čemu su žrtve uglavnom bolesne životinje. Suprotno tome, manje vrste daju prednost kukcima i crvima.
Svoju potrebu za vodom galebi zadovoljavaju pijenjem morske vode, a višak soli iz nje izlučuju preko parnih žlijezda smještenih u kljunu.
Galebovi su izvanredni "jedriličari", naročito pri jakom vjetru.
Hranu traže prije svega na obali, ali ponekad otimaju lovinu drugim
pticama. Ako rone za hranom, zaranjaju samo glavom i dijelom tijela.
Mogu doživjeti oko 30 godina.Galebovi se gnijezde na tlu. Pojedine vrste su se specijalizirale za
gniježdenje na liticama. Najčešće se gnijezde u kolonijama. U pravilu
legu 2-4 jaja koja agresivno brane, i od ljudi. Na jajima na smjenu sjede oba roditelja 3-5 tjedana. Pilići mogu od samog valjenja trčati i plivati, no najčešće ostaju kao čučavci u gnijezdu
a hrane ih oba roditelja. Najčešće trebaju 3-9 tjedana dok narastu da
mogu letjeti, pri čemu manje vrste za to trebaju kraće vrijeme od
velikih.