Veliko plavetnilo njihov je svijet,
pod morem je njihovo igralište. Zaranjaju i više od 100m u dubinu, bez
(pre)daha ruše i pomiču granice. Ronjenje na dah (apnea) sport je koji,
kako u svijetu, tako i kod nas doživljava snažnu ekspanziju. Hrvatska
ima mali ali vrlo uspješan apnea tim, pojedince koji postižu zapažene
rezultate na svjetskim ljestvicama. Oni su vrhunski sportaši, te uz
10-tak treninga tjedno stignu i svakodnevno odlaziti na posao jer - od
apnee se u Hrvatskoj ne može živjeti.


U seriji članaka subotom za Sportske novosti, nedavno sam opisala i ronjenje na dah. Članak ovdje prenosim u cijelosti...

- Natjecanjem u ronjenju na dah počela sam se baviti tek u kasnim
dvadesetim godinama, no toliko sam se zaljubila u ovaj sport da mi nije
bilo teško, uz posao, svaki dan oko ponoći trenirati na bazenu, jer to
su bili jedini slobodni termini koje smo u početku kao klub (RK
Geronimo) imali. Počela sam roniti iz znatiželje, najprije s bocama, a
zatim su klupski kolege primjetili da mi dobro ide i ronjenje na dah i
nagovorili me da odem na svoje prvo natjecanje. Po završetku tečajeva u
ronjenju na dah, sustavnim treniranjem i nakon prvih rezultata, više se
nisam mogla zaustaviti - priča 33-godišnja Karla Fabrio, višestruka
svjetska rekorderka u ronjenju na dah, inače biolog, zaposlena u
Državnom zavodu za zaštitu prirode.



Hrvati ruše svjetske rekorde
Hrvatska je jedna od jačih zemalja u ronjenju na dah. Ponajviše zadnjih
godina kroz dominaciju Karle Fabrio, u međuvremenu su stasali i drugi
ronioci. O ronjenju na dah možete čitati na Adventure Sport Portalu
www.adventure-sport.net, gdje članke iz prve ruke pišu Karla Fabrio,
Lidija Lijić i ostali ronioci.

Lidija Lijić je postigla
odlične rezultate na CMAS europskom prvenstvu (zlato u JB), čime je
naša ženska ekipa pokazala da će sljedeće godine biti žetva medalja na
svjetskom CMAS prvenstvu.

Od 2006. svake se godine hrvatska
reprezentacija vraća s medaljama sa svjetskih i europskih prvenstava, a
zadnje dvije godine padaju i svjetski rekordi. Uz talentirane i uporne
sportaše, tome su vrlo zaslužni trener reprezentacije mr.
sc. Ivan
Drviš i izbornik apnea reprezentacije g. Mladen Horvatić koji su skupa
uz predani rad naših ronioca posljednjih godina podigli ovaj sport na
jedan viši nivo.

Jesu li ovo superljudi ili čuda prirode?!
- Kroz povijest je apnea mistificirana i time možda čak distancirana od
većine ljudi. Ljudi ronioce na dah katkad doživljavaju kao neke
superljude ili čuda prirode. Istina je da je ronjenje na dah jedan
divan i nevjerovatno zabavan sport. Svatko u sebi ima potencijal
treningom znatno pomaknuti svoje granice i iznenaditi same sebe kao i
okolinu, tako je bilo i sa mnom, počeo sam s skromnim rezultatima -
kaže Goran Čolak, jedan od najboljih ronilaca na svijetu (6. rezultat u
svijetu u AIDA DYN).


Opasne strane apnee
Apnea se trenira pod kontroliranim uvjetima kao što je bazen i svaki
ronioc ima partnera koji, ponajviše sigurnosti radi, jedan drugom prate
svaki pokret.

- Kada ronimo u moru, također obavezno ronimo
s partnerom ili više njih, najčešće uz konop koji na površini ima
čvrsto uporište. Osim što konop služi kao orijentir u često ne tako
prozirnom moru, služi i kao nešto sa čim je apneaš povezan sa površinom
(partnerima na površini) u slučaju nezgode - objašnjava Slaven Čubrić.

Apnea je vrlo siguran sport ako se pridržavate svih pravila i ako točno znate što i zašto radite.
- U suprotnom je sve - samo ne siguran sport. Sigurnost u ovom sportu
mora biti na prvom mjestu, jer prva greška u ovom sportu vrlo lako može
biti i zadnja - kaže Goran Čolak.

Manje nezgode u apnei se
češće znaju desiti na natjecanjima odnosno onda kada natjecatelj pokuša
napraviti više nego što u tom trenutku njegovo tjelo može.

-
To se popularno naziva samba (nekontrolirani trzaji tjela) ili gubitak
motoričke kontrole i traje par sekundi, a ako je u težem obliku može
dovesti i do black outa, odnosno, pada u nesvjest - objašnjava Slaven
Čubrić.

U kontroliranim uvjetima, kao što su natjecanja, i kod sambe i black outa nema nekih većih posljedica za natjecatelja.

- Ovo je sport u kojem glava može donjeti najviše, ali isto tako može i odnjeti jako puno - zaključuje Goran Čolak.


_____

Višestruka
svjetska rekorderka u ronjenju na dah, Zagrepčanka Karla Fabrio
pojašnjava discipline u apnei i navodi hrvatske rekorde/re::

Bazenske discipline:

- dinamika: disciplina u kojoj ronilac uz upotrebu peraje pokušava preroniti što veću daljinu
Nacionalni rekordi: Goran Čolak (CMAS 209,10m, AIDA 220m) i Karla Fabrio (CMAS 196,30m-svjetski rekord, AIDA 169m)

- dinamika bez peraja: disciplina u kojoj ronilac na vlastitu snagu bez peraja pokušava preroniti što veću daljinu
Nacionalni rekordi: Mario Žužić (105m) i Karla Fabrio (125m)

- statika: disciplina u kojoj ronilac zadržava dah u mirovanju
Nacionalni rekordi: Goran Čolak (7:21min) i Karla Fabrio (5:42min)


Dubinske discipline:

- Constant Weight: disciplina u kojoj ronilac zaranju u dubinu s perajom
Nacionalni rekord: Veljano Zanki (-80m) i Karla Fabrio (-61m)

- Constant No Fins: disciplina u kojoj ronilac zaranja u dubinu na vlastitu snagu bez peraja
Nacionalni rekord: Domagoj Jakovac (-52m) i Karla Fabrio (-47m)

- Free Immersion: disciplina u kojoj ronilac zaranja u dubinu povlačeći se rukama po konopu bez peraja
Nacionalni rekord: Veljano Zanki: (-70m) i Karla Fabrio (-57m)

- Variable Weight: disciplina u kojoj ronilac zaranja u dubinu uz
pomoć olova ili "sleda" (naprava opterećena većom količinom olova s
kočnicom) koje ostavlja na dubini i izranja na vlastitu snagu van; nije
natjecateljska disciplina
Nacionalni rekordi: Veljano Zanki (-80m) i Vedrana Vidović (-43m)

- No Limit: disciplina u kojoj ronilac zaranja u dubinu uz pomoć
"sleda", a izranja metodom po vlastitom odabiru, najčeće padobranom
ili balonom; nije natjecateljska disciplina
Nacionalni rekordi: Veljano Zanki (-101m) i Vedrana Vidović (-43m)

- Jump Blue: disciplina u kojoj ronilac zaranja na dubinu od 10m i
ondje obilazi bridove horizontalnog kvadrata duljine 15m. Mjeri se
ukupan prijeđeni put ronioca.
Državni rekordi: Davor Franičević (143,95m) i Karla Fabrio (140,00m) - svjetski rekord

Ronjenje na dah





Ronjenje
na dah ili apnea je ronilačka disciplina kojom se ljudi bave od
davnina. Ispočetka smatrani prirodnim fenomenima, tek su u nekoliko
posljednjih desetljeća počela ozbiljna znanstvena istraživanja koja
objašnjavaju sposobnosti ljudi da se pod vodom zadrže po nekoliko
minuta i zaranjaju na dubine i do 200 metara.
Jedni
od najstarijih podataka o ronjenju na dah datiraju iz 3. stoljeća prije
Krista u Japanu gdje se po prvi put spominju "ame", muškarci i žene
ronioci, sakupljači prirodnih bogatstava pod morem. Tradicija se
održala do današnjih dana no samo u žena, sakupljačica kamenica, rakova
i algi.
Jedna od poznatijih anegdota iz prošlog
stoljeća spominje Grka imena Gheorgios Haggi Statti. 1913. godine brod
talijanske mornarice ostao je bez sidra. Haggi Statti ponudio se da će
sidro pronaći i izroniti. Više puta je uz pomoć utega zaronio na dubinu
preko 70 metara dok nije zavezao konop za sidro. Brodski liječnik bio
je zaprepašten njegovim sposobnostima.
Moderno
doba ronjenja na dah započinju Enzo Maiorca i Jacques Mayol,
opovrgavajući teoriju tadašnje medicine o dubinskim granicama za ljude.
Od tog vremena medicina je znatno napredovala u objašnjavanju
fizioloških fenomena koji su značajni za ronjenje na dah.
2.
studenog 1992. osnovana je A.I.D.A (fr. Association Internationale pour
le Développement de l'Apnée), međunarodna organizacija za razvoj apnee.
Glavne aktivnosti su obrazovanje ronilaca na dah, organiziranje
natjecanja i verificiranje rekorda u ronjenju na dah. Danas je A.I.D.A.
krovna organizacija većine ronilaca na dah, sa svojim podružnicama
diljem svijeta među kojima je i A.I.D.A. Hrvatska.
Na ovom mjestu pokušali smo sakupiti informacije koje će Vas uvesti u čarobni svijet morskog plavetnila.
Fiziologija
i medicina sadrže tekstove A.I.D.A. instuktora ronjenja na dah, kao i
iskusnih ronilaca na dah. Obavezno štivo za bilo koju ozbiljniju
aktivnost pod vodom u apnei.
Treninzi ronjenja na dah počinju na kopnu, pa iskoristite mogućnost i saznajte više od iskusnih ronilaca i natjecatelja.
Tekstovi o opremi, pomoći će Vam pri njenom odabiru za što ugodniji i sigurniji boravak u moru.
Natjecanja
u ronjenju na dah postaju sve popularnija posljednjih nekoliko godina.
Odlična atmosfera uz velik broj izvrsnih ronilaca na jednom mjestu.
Za
kraj, pročitajte iskustva ostalih ronilaca sa tečajeva ili iz njihovog
života. Moguće je da i Vaš tekst osvane na ovim stranicama!

nikice ...super ...volim ronjenje ...s prijateljima sam na moru ronila ...samo mi je malo oprema ono poteska ejjj super je ...obozavam more ...u vodi sam kao i kod kuce ...mozda sam nekad riba bila

Ovo je ronjenje bez opreme apnea...samo ti i more..nema boca sa kisikom..to je izuzetno..meni prekrasno

znam ...da je ...ali hajd izdrzi ...ja ne mogu ....dok dodem do dna ...brzo nazad ...a nije mi fol ono bas da nije duboko ...pokusala sa svojim prijateljima roniocima ...ali brza nazad nego naprijed

svaka njima čast, ali meni je ronjenje bez veze