Hrvatska je 1991. imala 102 općine i 70 gradova, a
danas 430 općina i 126 gradova. Stav Vlade je da svi oni čija
izdvajanja za plaće prelaze 40% njihova proračuna nemaju svrhu.




Mnoge od hrvatskih općina nemaju vrtić, nemaju školu, niti općinsku
zgradu, ali imaju načelnika, njegove zamjenike i brojnu administraciju
koju godišnje plaćaju oko 500.000 kuna, a u proračun godišnje ne uspiju
skupiti niti polovicu tog iznosa.


Kao primjer općina koje niti malo nemaju smisla Jutarnji list navodi općinu Ervenik, osnovanu nakon Oluje
u Šibensko-kninskoj županiji. Ima 988 stanovnika i čak 14 zaposlenih!
Apsurd je tim veći što administracija uopće nema urede u Erveniku, jer,
kako tvrde, nemaju telefon ni adekvatnu zgradu, već stoluju u 50
kilometara udaljenom Kninu!

Anto Bajo iz Instituta za javne financije, kaže da su postojeće male općine uglavnom postale arena za lokalne političke izbore, umjesto za kvalitetno pružanje javnih dobara i usluga.

Da bi mogli funkcionirati, država im godišnje daje oko tri milijuna kuna.


Općinama poput ove uskoro bi mogao doći kraj, bar tako tvrdi potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič.


"Općina koje ne mogu same sebe održavati, a kamoli provoditi
projekte, u Hrvatskoj je mnogo, no čini se da je napokon postignut
politički dogovor da se tome stane na kraj. Vlada će, otkriva Adlešič,
na jesen ustrojiti radnu skupinu koja će izraditi analizu održivosti i
učinkovitosti svih 430 općina, 126 gradova i 21 županije te krenuti u
regionalni preustroj.

Prema prvim procjenama, trebala bi se ukinuti trećina općina, ili njih oko 150.


Dok postoji načelan dogovor oko ukidanja općina, model po kojem bi se ukidali gradovi i županije tek treba pronaći.


Adlešič kaže da je stav HSLS-a da županije treba ukinuti i uvesti pet regija, piše Jutarnji list.


Net.hr

Hvale vrijedan potez!

NEk se više ukida...samo uzimaju plaču, a nikakva korist od njih...obične štetočine.

Baš, premala smo država za toliko općina i županija.